Javne politike utječu na tvrtke, bilo da ih potiču ili ometaju. Zakonodavci i vlade mogu donijeti i provoditi politike koje generiraju tzv. rast vođen politikama (policy-driven growth) ili uvesti mjere koje ugrožavaju određene industrije. Jednom kad je to poslovna zajednica u Bruxellesu shvatila, europska poslovna udruženja pojavila su se kao jedno od najčešće korištenih sredstava utjecaja i zagovaranja. Bruxelles je arena za europsko poslovno zagovaranje na najvišoj razini. U današnje vrijeme svjedoci smo kako se mnogi poslovni konkurenti udružuju pod barem jednim kišobranom kako bi zagovarali i promicali zajednički interes svoje industrije. Ti konkurenti kontinuirano ulažu novac u poslovna udruženja jer vjeruju u određeni povrat te investicije. Može se postaviti pitanje je li ovo uvjerenje racionalno i opravdano? Doista jest!

Ofenziva na Obrambeni fond EU

U Bruxellesu gotovo svaki industrijski sektor ima svoje udruženje koje štiti interese sektora i monitorira zakonodavstvo EU-a. Na primjer, kemijska industrija ima CEFIC, PlasticsEurope predstavlja proizvođače plastike, a ASD štiti interese zrakoplovne i obrambene industrije. ASD čine članovi poput Saaba, koji razvija borbene zrakoplove Gripen, Airbus, BAE Systems i Rolls-Royce koji, osim luksuznih automobila, proizvodi i zrakoplovne motore. ASD je 2016. godine znalački proveo zagovaračku kampanju usmjerenu prema nizozemskom rotirajućem predsjedanju Vijećem EU, tj. nizozemskom ministru obrane. Cilj je bio da se sredstva iz Pripremne radnje za EU-a za obrambena istraživanja (PADR) dodijele industriji. Program istraživanja PADR vrijedio je oko 90 milijuna eura, a sve se financiralo iz javnih sredstava. ASD nije uspio osigurati ta sredstva samo za industrijska istraživanja, već je zadržao prava intelektualnog vlasništva (IPR) na rezultate istraživanja. Iako je potonji zahtjev u tom procesu donekle razvodnjen, što je državama članicama omogućilo pristup rezultatima, industrija je osigurala posao u kojem je dvaput plaćena za isto istraživanje. Projekt nije generirao samo povrat na ulaganja, već i povrat na povrat ulaganja.

Uspješna zagovaračka kampanja za hotele s 4 zvjezdice

Imati jaku koaliciju ujedinjenu zajedničkim interesom povećava šanse za uspjeh. U Hrvatskoj ta logika u početku nije dovela do stvaranja brojnih poslovnih udruga. Hrvatsko udruženje banaka (HUB) i Hrvatski neovisni izvoznici softvera (CISEx), osnovani 1999. i 2011. godine, bili su među pionirima zagovaranja putem sektorskih poslovnih udruženja. No, Hrvatska se u posljednje vrijeme pojavljuje više poslovnih udruga, poput Hrvatske udruge turizma (HUT) 2018. ili CroAI 2020., a neka starija, poput AmCham Hrvatska, dobivaju više medijske pozornosti i postaju sve glasnija u svojoj misiji. HUT je osnovan nedavno i nije gubio vrijeme nego aktivno zagovara interes svojih najistaknutijih članova među kojima su Valamar Riviera, Arena Hospitality Group, Maistra i Plava Laguna. S bivšim hrvatskim ministrom turizma na čelu, HUT ima sve preduvjete da postane zagovaračka snaga. Njihov najnoviji uspjeh je rad na izmjenama i dopunama Zakona o poticajima za ulaganja početkom ove godine. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izradilo je amandmane kojima su ukinuti poticaji velikim turističkim poduzećima prilikom izgradnje ili obnove hotela s 4 zvjezdice u Hrvatskoj. U posljednjih 7 godina vlada je poticala ukupno 453 projekta, s približno 2,7 milijardi eura. HUT je proveo kampanju zagovaranja s više dionika koja je rezultirala uspjehom. Ministarstvo je odlučilo odustati od namjere da ukine spomenute poticaje, dopuštajući tako velikim turističkim poduzećima da i dalje dobivaju vladine poticaje za hotelske investicije s 4 i 5 zvjezdica.

Tijekom godina poslovna udruženja su dokazala da mogu donijeti rezultate kod širokog raspona tema, onih koje podjednako pogađaju sve industrijske konkurente, ali su ograničena kada se radi o pitanjima koja ugrožavaju poslovne modele specifične za pojedinu tvrtku. Iako surađuju na političkim pitanjima koja omogućuju konsenzus, poslovna udruženja sastoje se od žestokih sektorskih konkurenata koji često ne mogu postići konsenzus o određenim pitanjima. Kao što je vidljivo u praksi, konkurenti koji se mogu privremeno suzdržati od partikularnih interesa i zajednički raditi na određenom problemu putem svojih udruženja mogu očekivati dobre rezultate. U tom je slučaju članarina malo ulaganje za potencijalno velik povrat, pod uvjetom da je unutarnja politika udruge jasna i precizna.

Autor:

Fabijan Popović je akreditirani lobist u Europskom parlamentu i menadžer za odnose s klijentima u Vlahović grupi.

Izvor: Časopis Američke gospodarske komore u Hrvatskoj – News & Views, br. 1/2020

Testimonijali